Hilički poluotok između Grebaštice i Marine, u srednjem vijeku zvan Bosiljina a u novije vrijeme Suha punta, iskonski je kraj u kojem su ljudi živjeli od pretpovijesti do danas. O tome svjedoče Krčuljanska ostava iz starijeg željeznog doba (800 god. prije Krista ), tumuli na brdu Jaglešu i pokraj lokve Bojane te nedavno pronađena krovna cigla s pečatom pansiana iz prvog stočljeća u Prhovu gdje je najstarija crkva sv. Jurja iz 13. St i najstarija župa u Bosiljini.; uz nju je prastaro groblje sa stećcima. Hrvati su se ovamo doselili u 8. stoljeću poslije Krista i primivši katoličku vjeru ostali ovdje do danas.
Ljudi ne mogu živjeti bez vode, ovdje su je našli u nepresušivoj lokvi Bojani, nedaleko najstarijeg naselja u Bosiljini, Prhova, i 400 metara od Drage, središnjeg sela Primoštena Burnjeg sa 12 zaselaka, svi životno upućeni na vodu Bojanu, zato su se tu, uz nju i naselili. Naziv Bojana je od riječi boj; da bi je, naime, netko dobio u posjed, morao ići u boj, ratovati. Gospodar Bojane bio je gospodar čitavog Hiličkog poluotoka tj. Bosiljine. Voda Bojana mogla je pojiti 6000 grla stoke kroz 3 ljetna sušna mjeseca
a da ne padne kap liše, inače je to bio stočarski kraj.
Žitelji Kruševa, Široka, Krčulja i Prhova sklanjaju se pred Turcima na obližnje otoke, najviše na Caput cista (Gola glava), gdje utemeljuju novo naselje Primošten u 15 st., udaljen od Šibenika 30 km, toliko i od Trogira. Cjelokupno brdovito primoštensko područje proteže se na oko 100 km četvornih sa 30 zaselaka, na nadmorskoj visini od 1 do 250 m, s mediteranskom klimom (vruća i sušna ljeta a blage i kišovite zime) te jadranskom florom i faunom. Glavne poljoprivredne kulture su u ovom krševitom kraju loza, smokva, višnja i maslina; od žitarica najviše se sijao ječam, od mahunarki grah i leća.
Raseljeno područje Bosoljine naseljavaju prognanici iz Bosne bježeći pred Turcima. U zadnjem valu prognanika u 18. st. došli su preci Jurlinove obitelj (Jure Pitešić – Perkov), naseljen najprije u Krčulju (Gnjojincu) potom u Marinčića Dragi (Primošten Burnji), posjedu šibenskog trgovca Marinčića, 5 km od mora. Danas u Dragi živi 43 stanovnika u 18 obitelji, u Jurlinovim dvorima samo jedan - don Stipe Perkov.
http://jurlinovidvori.org/index.php/hr/draga#sigProId16e15e6bb4