DRAGA - PRIMOŠTEN
Hilički poluotok između Grebaštice i Marine, u srednjem vijeku zvan Bosiljina a u novije vrijeme Suha punta, iskonski je kraj u kojem su ljudi živjeli od pretpovijesti do danas. O tome svjedoče...
Krajem 18. stoljeća moj šukundjed Jure došavši iz Bosne počeo je graditi svoje obiteljsko obitavalište, svoje dvore u Dragi na tradicijski način ovog kraja: kamene kućice s kamenim krovovima u krugu, s jednim ulaznim vratima s ulice, u sredini tog kruga je dvor, obiteljski dnevni boravak sa kamenim stolom u sredini, nad stolom loza ( brunac) koji je u ljetnim vrućinama ukućanima
pružao hlad. Tu je i gusterna s vodom kišnicom, neophodna u domaćinstvu i za pojenje domaćih životinja; kad bi u sušnim ljetnim danima nestalo vode u gusterni, Jurlinovi bi se uputili po vodu na lokvu Bojanu...
Hilički poluotok između Grebaštice i Marine, u srednjem vijeku zvan Bosiljina a u novije vrijeme Suha punta, iskonski je kraj u kojem su ljudi živjeli od pretpovijesti do danas. O tome svjedoče...
Primoštenska narodna nošnja, muška i ženska, na kojoj se vidi preslik primštenskog proljeća, posebice na ženskoj: bijele peča i opleća s čipkama simboliziraju bijele stijene, crna suknja ili carza...
fax: +385 (0)22 547-106
mob: +385 (0)98 939 1906
\n
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Dvori su sagrađeni tako da su zidani od domaćeg kamena (zidovi, krovovi, dovratnici), okrenuti su suncu, a sa sjeverne strane zaštičeni zidom od hladnog vjetra-bure. Osam kamenih kučica u nizu čine...
Prva župa na Hiličkom poluotoku zvanom Bosiljine bila je u Prhovu, posvečena svetom Jurju. U vrijeme turskih osvajanja koja su došla i do ovih krajeva, gasi se župa u Prhovu a osniva se u na otoku...
Tragediju Jurlinove obitelji u Drugom svjetskom ratu i poraću prikazao je u portretima prirodne veličine kroz 12 portreta akademski slikar Zvonimir Vila.
Jure Perkov Jurlija (1867 – 1942.), Križan Perkov (1915. – 1944.), Martin Perkov (1907. – 1944.), Stipe Perkov ( 1905. – 1946.), Jure Juriša Perkov (1926. – 1912.), Časna s. Filipa (1912. – 1947.) i Stana Perkov ud. Gracin (1920. – 1944.)
VIŠETragediju Jurlinove obitelji u Drugom svjetskom ratu i poraću prikazao je u portretima prirodne veličine kroz 12 portreta akademski slikar Zvonimir Vila.
Jure Perkov Jurlija (1867 – 1942.), utemeljitelj Jurlinovih dvora, stradao je od talijanskih fašista 16. XI. 1942. godine nedaleko od svojih dvora, strijeljali ga zajedno s 16 mještana u 66 godini života. Istog dana spalili su njegove - Jurlinove dvore.
Križan Perkov (1915. – 1944.) Jurlinov sin, don Stipin otac likvidiran je 15 rujna 1944. na pragu kuće u Tribežiću, gdje su njega i njegovu obitelj privremeno dislocirali iz Drage njemački vojnici. Ubili su ga partizani na vratima kuće u 28 godini života pred očima njegove majke Antice, supruge Štefe (24 godina), dvogodišnjeg sina don Stipe i jednomjesečnog sina Jure.
Martin Perkov (1907. – 1944.) drugi Jurlinov sin, don Stipin stric, poginuo je na Badnjak (25. XII. 1944.) od nacističke granate kod Knina u borbi za taj grada. Strica Martina su partizanski oficiri gurnuli prve borbene redove. Iza njega ostala je udovica Manda i troje djece : Svetinka ud Kovač - Slunjski (1938. - ), Antica ud. Golac 1940. - ) i sin Ante ( 1943. - 1985.).
Stipe Perkov ( 1905. – 1946.), najstariji Jurlinov sin nestao je u Zagrebu 1946. , pokupila ga s ulice zloglasna komunistička milicija OZNA. Gdje su ga odveli i likvidirali, nikada se nije saznalo. Iza njega ostala je udovica Bepa rođ. Huljev i dva sina – Ante ( 1932 – 2006. ), Jurica ( 1935 – 2007. ).
Jure Juriša Perkov (1926. – 2012.) najmlađi Jurlinov sin, vratio se iz rata (domobrana - Bleiburga) krajem 1945. Kod kuće je našao spaljene dvore, 4 udovice, 7 siročadi i zapuštano polje. Sa nepunih 19 godina trebao je stati na čelo nekada slavne sada srušene Jurlinove obitelji i pokušati je dignuti iz ratnog pepela.
Časna s. Filipa (1912. – 1947.) i Stana Perkov ud. Gracin (1920. – 1944.), Jurlinove kćerke, umrle su od tuge kad su čule što se dogodilo njihovom ocu Jurliji, braći i rodnim dvorima u Dragi.
Turizam u Primoštenu bilježi svoje početke šezdesetih godina prošlog stoljeća; u Dragi tj. u Jurlinovima dvorima javlja se 1977. god. s prvom grupom studenata koji su došli iz Belgije kao dobrovoljci grdnje župne kuće u Krčulju. Te iste godine dolazi i njemačka umjetnica Edite Maria Heinze s namjerim da u Jurlinovim dvorima, kod don Stipe Perkova, otvori međunarodnu
likovnu koloniju...
U Jurlinovim dvorima nudi se domaća tradicijska hrana koju su spremali i jeli stari Jurlinovi što...
Babić, crno vrhunsko vino, primoštenski brand, jedno je od najpoznatijih vina u Hrvatskoj,...