Spavaća kuća sastavni je dio Jurlinovih dvora, a takvih je u dvorima dvije. U spavaćoj kući-podenici, počasno povišeno mjesto pripadalo je glavi obitelji gdje je spavao Jurlija sa svojom ženom Anticom i njegove dvije kčeri djevojke u manjoj sobici. U drugoj spavaćoj kući spavali su drugi članovi obitelji, poslagani kao  srdele. Tu su se rađala  Jurlinova djeca, među njima i don Stipe. U toj spavaćoj kući danas se nalazi njihova koljevka, njihova kočeta (postelja), babina i materina skrinja, šivača mašina singerica iz 19 st., komoda i stari ormar, na postelji pokrivaći biljac, sukanac i kaban, sve od domaće ovčje vune.

Kotlarica je jedna od najstarijih kuća u Jurlinovim dvorima, a služila je za pečenje rakije, čime se bavio Jurlija ali i njegov otac pok.Mate. Rakija se pekla od dropa (grožđe), višanja i smokava. Taj kotao služio je i drugim mještanima u Burnjem Primoštenu što je ostalo u  Jurlinovoj tradiciji do danas, koju nastavlja Jure Perkov, sin pok. Jurlije.
Jurlija je rakiju prodavao u Lici, gdje se puno tražila, pa je već 1938.g. kupio teretno auto s kojim je primoštenske proizvode ( osim rakije, ulje, vino i smokve) transportirao u Perušić, gdje je otvorio i gostionu. Iz Like dovozio je  u primoštenski kraj  grede, daske i druge drvene proizvode kojih nema u Primoštenu.

Konoba  - u njoj su se čuvali prehrambeni proizvodi: vino, ulje, rakija, sir, brašno, pršut, kvasina, žito, grah itd. Vino je mogao utočiti samo glava obitelji (Jurlija), pršut je mogao načeti također samo gazda obitelji.On je držao i ključ od konobe, kao i od obiteljske kase.
Vino se čuvalo u drvenim bačvama, rakija i kvasina također, ulje se držalo u kamenim posudama, zvanim kamenice i pitari, a smokve u kasunima (drvenim sanducima). U konobi su još maštel u kojem se mastilo grožđe i toč na kojem se gazilo, cijedilo ulje.

Tineja je velika prostorija u kojoj se obitavalo u vrijeme svečanih dana: Božića, Nove Godine, Uskrsa i drugih blagdana. Tinej je posjedovao zidanu peć umjesto komina, imao je sviječu lumacu umjesto  uljenice, kredencu umjesto zidne škancije. Za dugim stolom iznad kojeg je stajalo veliko raspelo, Jurlinova obitelj je slavila blagdane i fešte za blagdanskim stolom na kojem su se redala jela: pršut i sir, juha od  bravetine ili janjetine, primoštenski gulaš, kiseli kupus u zimsko vrijeme, fritule i vino Babić. Prije svakog obroka obitelj bi se pomolila sječajući se svojih pokojnika i tražeći blagoslov za žive i njihove trude.
Između dva rata Jurlinova tineja je služila i za političke sastanke burnjoprimoštenskog HSS-a. Danas se toj prostoriji, u kojoj se može smjestiti 60 osoba, goste turisti uživajući u primoštenskim jelima i pičima.